Prve reakcije iz Europe: EU poziva na poštivanje međunarodnog prava, Lukašenko bijesan

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku, Kaja Kallas, potvrdila je da je već obavila razgovore s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, kao i s veleposlanikom EU u Caracasu. U svojoj prvoj reakciji, Kallas je pokušala balansirati između političkog stava Unije prema Maduru i pravnih principa. Putem društvene mreže X poručila je kako je EU više puta naglasila da Nicolás Maduro nema legitimitet te da je Unija uvijek zagovarala mirnu tranziciju vlasti. Ipak, znakovito je dodala poziv da se u novonastaloj situaciji moraju poštivati načela međunarodnog prava i Povelja Ujedinjenih naroda.

Sanchez poziva na deeskalaciju

Španjolski premijer Pedro Sánchez, čija zemlja ima duboke povijesne i ekonomske veze s Venezuelom, izjavio je da njegova vlada "pomno prati događaje". Sánchez je naglasio da su španjolsko veleposlanstvo i konzulati u zemlji i dalje operativni, ali je uputio jasan apel za deeskalaciju sukoba, izbjegavajući pritom direktnu podršku vojnoj akciji.

Slične poruke stižu i iz ostatka Europe. Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel situaciju u Caracasu opisao je kao "još uvijek nejasnu", potvrdivši da su nizozemske službe u kontaktu sa svojim diplomatskim predstavništvom. Belgijski šef diplomacije Maxime Prévot objavio je da je njihovo veleposlanstvo u Bogoti u potpunosti mobilizirano te da situaciju prate u koordinaciji s europskim partnerima. Poljsko ministarstvo vanjskih poslova trenutno provjerava broj svojih državljana u Venezueli, no glasnogovornik Maciej Wewiór istaknuo je da većina Poljaka tamo boravi dugoročno te da zasad nema informacija o potrebi za hitnom evakuacijom.

Lukašenko: "Izravna prijetnja miru"

Nasuprot suzdržanom Bruxellesu, reakcija iz Minska bila je žestoka. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko "kategorički je osudio" američke akcije, prenosi državna agencija Belta. Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova otišlo je i korak dalje, nazivajući američku operaciju "oružanom agresijom" koja predstavlja "izravnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti", čime je Minsk de facto ponovio retoriku koju je ranije tijekom dana upotrijebila Moskva.